Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

List

15.02.2011. 19:10:33 - Tanja Očko

EKOLOGIJA

Pregrada je u našim rukama

Foto: Josip Krušlin

Za one koji vole definicije, mogu započeti sa skraćenom verzijom onoga što mi danas po defaultu smatramo ekologijom: Ekologija je znanost koja proučava odnose među organizmima te odnose organizama i njihova okoliša. Sve je jasnije da se Ekologija ne može ograničiti na izdvojeno proučavanje biljaka ili biljnih zajednica, životinja ili životinjskih zajednica, odnosno čovjeka ili ljudske zajednice u odnosu na njihovo obitavalište, nego se na sve to mora gledati kao na simbiozu tih zajednica i prirode (odnos bez kojeg ne može ni jedna strana opstati).

Svi se vjerojatno slažu kada se čovjek ističe kao najveći zagađivač čiji je utjecaj na okoliš u većini slučajeva s negativnim (usuđujem se reći nekad i nepopravljivim) posljedicama. Moramo biti svjesni da priroda nema mogućnost plastične operacije, faceliftinga, botoxa i inih načina da zakrpa, popravi i uljepša rane koje smo joj mi svojim sebičnim načinom života nanijeli. To odlično opisuje rečenica koju je izgovorio Papa Ivan Pavao II 1990. godine na svjetski dan mira: "Ozbiljnost ekološke situacije otkriva u kakvoj je dubokoj krizi ljudski moral."

Početak tzv. moderne ekologije, discipline na koju mi gledamo kao na obostrani odnos između živih organizama i njihovog (našeg) okoliša, mnogi pronalaze u teoriji evolucije i prirodne selekcije Charlesa Darwina gdje se ukazuje na čvrstu povezanost između životinja (uključujući čovjeka) i njihovog prirodnog staništa. No, umjesto da ta veza bude ravnopravna i na obostranu korist, ona je narušena od strane ljudi na štetu ostalih zajednica i prirode. U ljudskoj je naravi da Zemlju smatramo prirodnim vlasništvom čija je jedina svrha da služi udovoljavanju i zadovoljavanju naših želja i potreba. Sve dok nam ne proradi svijest i ne shvatimo da je život na Zemlji mreža međusobno korisnih i ovisnih odnosa, priroda nema šanse postati ravnopravna s nama egocentricima.

Majka Zemlja danas je suočena s velikim brojem problema od kojih prednjači globalno zatopljenje, a u stopu ga slijede kisele kiše, klimatske promjene, zagađenje zraka i vode, izumiranje mnogih životinjskih vrsta, radioaktivno zračenje...  Jedan problem na sebe veže masu drugih čime lista ekoloških problema postaje sve duža.

Možda je van naše moći bitno utjecati na globalne probleme, jer što smo mi naspram svjetskih industrijskih kompanija, vlada i političara te ostalih koji drže konce u rukama?! No, zašto ne bi učinili ono malo što možemo? Objasnite mi jednu stvar. Koji je razlog potrganih kanti za smeće po ulicama Pregrade (liječenje vlastitih frustracija), koji je razlog divljih odlagališta po lijepoj nam Kunagori i ostalim zelenim bregima (lijenost???), zašto nema kontejnera za sortirani otpad (nedostatak novaca za kontejnere i odvoz ili nedostatak interesa?). Već bi bilo dovoljno kad bi svaki pojedinac ostavio red za samim sobom (ne budem rekla da svaki pomete pred svojim vratima jer to je već tema za neku drugu raspravu).

Smeće koje je razbacano po Kosteljini i po okolnim šumama ne samo da nije oku lijep prizor, nego trajno narušava kvalitetu i čistoću mjesta na koje je odloženo (primjer su stari hladnjaci kod kojih su u proizvodnji korišteni PBC spojevi, akumulatori koji sadržavaju sumpornu kiselinu te olovo i olovni dioksid, nerazgradive PVC vrećice, stare gume…). Dovoljno bi bilo uložiti malo volje i truda i otpad te vrste odvesti na prikladne deponije. U Hrvatskoj postoji niz poduzeća s iskustvom u području čišćenja, zbrinjavanja i gospodarenja otpadom.  Stoga, otpadna ulja (motorna, strojna, hidraulička, transformatorska), otpadne masti, stare boje i lakovi, ljepila, smole te ambalaža onečišćena istim ne bi trebala završavati u potoku, za cestom ili u nekoj šumi.

Ukoliko predate stari automobil za to ovlaštenom Fondu, dobijete isplaćeno 40 lipa po kilogramu težine automobila; ukoliko prijavite postojanje zapuštenog automobila negdje u prirodi, dobijete 10 lipa po kilogramu. Za EE otpad (otpad električnog i elektroničkog porijekla) nedavno nam je ponuđeno vrlo prihvatljivo rješenje; ostvarivanje preuzimanja beskorisnih i zastarjelih uređaja zahtijeva samo pozivanje na besplatni broj telefona. Također, u Hrvatskoj je uspostavljen sustav besplatnog sakupljanja, prijevoza i odlaganja građevinskog otpada koji sadrži azbest. Stavljam naglasak na BESPLATNO!

Štedimo struju, kupujmo štedne žarulje. Racionalizirajmo potrošnju insekticida, pesticida, herbicida, laka za kosu, dezodoransa…Sprečavanju zagađenja prirode izravno možemo doprinijeti i reciklažom.

Uz to što se ne stvaraju divlja odlagališta, recikliranje je i postupak kojim se iz otpada izdvajaju korisni materijali koje je moguće ponovno upotrijebiti tako da nije potrebno u tolikoj mjeri vršiti eksploataciju prirodnih izvora. Najčešće se odvajaju papir, plastika, staklo i metal. No, također se mogu reciklirati i tekstil, baterije, motorna ulja, građevinski otpadni materijal i slično. Još jedna dodatna pozitivna strana recikliranja jest očuvanje energije koje se na taj način troši puno manje nego proizvodnjom istog proizvoda iz izvornih sirovina. 

Odličan primjer pruža nam proizvodnja stakla iz staklenog krša pri čemu je staklo 100% moguće reciklirati uz smanjenu potrošnju energije u odnosu na proizvodnju iz prirodnih sirovina (pijesak, feldšpat, kalcit, dolomit, soda) kao i smanjenje emisije stakleničkih plinova. Za proizvodnju aluminijskih limenki od recikliranog materijala potrebno je čak 95% manje energije nego za proizvodnju od boksita kao osnovne sirovine. Pri proizvodnji papira recikliranjem se štede drvo i voda; za izradu tone papira od recikliranog materijala potrebno 17% manje drva i 50% manje vode (što je vrijedan podatak pošto znamo da su količine i jednog i drugog ograničene) .

Vrijedi imati na umu da prirodna bogatstva i resursi nisu nepresušni. Stoga treba razmišljati o racionalizaciji njihove potrošnje, kao i o očuvanju njihove čistoće i kvalitete.  Istina je da smo sami odgovorni za očuvanje, kako našeg planeta, tako i naše Pregrade. A hoćemo li bar pokušati, stvar je savjesti svakog pojedinca.

Reklama
Termoplin