Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Kolumne

14.10.2016. 08:07:07 - Ivan Kantoci

Svijest o Bogu

Za vjernike i nevjernike besplodno je me饀sobno uvjeravanje u osobni izbor vjere ili nevjere. Oba mi筶jenja prkose ljudskom razumu. Ipak ta uvjeravanja, kao intelektualna vje綽a, nisu besmislena.

Vjernici koji razmi筶jaju, kriti鑛i prihva鎍ju znanstvene podatke dobivene istra緄vanjima, a u Boga vjeruju temeljem osobnih iskustava, a ne temeljem znanstvenih podataka. S  druge pak strane ateisti ne vjeruju u Boga, prvotno ne zbog toga 箃o bi smatrali da bi to bilo neznanstveno, nego jer jednostavno nemaju za to potrebe niti to 緀le.

Razgovor o vjeri ili nevjeri ne mo緀 sadr綼vati definitivne zaklju鑛e, jer se uvjerenje ne mo緀 dokazati. Bog ostaje pitanje, za koje se ostaje otvorenim ili ne. U prvom slu鑑ju ostaje se, u uvjerenju u smislenost osobno do緄vljenog pitanja, tra緄ti dalje. U drugom slu鑑ju negira se pitanje ili se poku筧va, u reakciji na to jasno iskustvo, dokazati besmislenost pitanja.

﹖o se kr规anske vjere ti鑕, ona je prvotno intelektualni i eti鑛i izazov 鑟vjeku, i u svom du筫vnom izazovu naslanja se na osnovne ljudske osje鎍je. To je pak ne箃o drugo od onog 箃o se vidi kroz religiozno izra綼vanje u svijetu, a na koje gotovo uvijek smjeraju ateisti鑛e kritike: kr规anstvo nije moralizam ni sentimentalizam, nije duhovno odijevanje ili obredno ure餴vanje 緄vota, niti estetski do緄vljaj. Kr规anska vjera u Boga nije ni ideologija kojom bi se opravdalo nasilje i ostala zlodjela, iako je stav o tome, 鑕sto ateisti鑛i argument za odbacivanje vjere.

Kr规anska vjera, strogo uzev筰, i nije religija u smislu 鑙njenica povezanih s nutarnjim ili vanjskim iskustvom. Religije su ljudsko oblikovanje ideja o Bogu, dok se Bog Biblije pokazuje kao onaj koji nema imena ('Ja sam koji jesam', Izl. 3:14), koji se ne mo緀 naslikati ('Ne pravi urezana lika niti kakve slike', Izl. 20:4), koji se ne mo緀 lokalizirati ('Bog ne prebiva u rukotvorenim hramovima', (Dj. 17:24) koji je nevidljiv ('Boga nitko nikada ne vidje', Iv. 1:18), a koji se vidljivim u鑙nio u osobi Isusa iz Nazareta. Kr规anska vjera u tom smislu tra緄 izlazak iz ugodne religiozne zone te napu箃anje s tim u vezi vanjskih sigurnosti. Intelektualno gledaju鎖 kr规anska vjera nije sigurnost znanja nego povjerenja da 鎒 ljudska potreba za znanjem jednom biti uta緀na u licu Stvoritelja. Dok to nije slu鑑j, tako dugo vjernik 緄vi u tom povjerenju i u 'kr规anskom neznanju'.

Jo nagla筫niji izazov kr规anske vjere jest napu箃anje ugodne filozofske zone koju sami stvaramo, te upu箃anje u intelektualni i eti鑛i izazov svijesti o Bogu, sa svim nesigurnostima koje su 鑟vjekovu 緄votu vlastite.   

Vezano

Arhiva kolumni

Reklama
Hrvatska na dlanu