Pregrada.info - nezavisni pregradski portal

Kolumne

22.01.2014. 20:20:20 - Ivan Kantoci Vanč

Limburg Stirum i dvorac Dubrava (1)

Dubrava 2013. <a href="#_ftn1">[1]</a>

Dubrava 2013. [1]

Ovo je prvi od dva nastavka (drugi nastavak) teksta o dvorcu Dubrava autora Ivana Kantocija Vanča, inače autora serije kolumni na portalu pod nazivom Pisma iz Nizozemske. Kolumne su 2011. godine objavljene i u knjizi "Pisma iz Nizozemske".

Dvor Dubravu u Pregradi neizostavno spominju u svojoj literaturi autori koji su pisali o Pregradi, njezinoj povijesti i spomenicima kulture[2]. Gotovo svi oni navode i obitelj Limburg Stirum kao jednu od nekadašnjih vlasnika toga dvora. Plemićka obitelj Limburg Stirum[3], osim što se spominje kao nekadašnji vlasnik Dubrave, gotovo je nepoznata i u Pregradi ali i šire u Hrvatskoj. Prezimena plemićkih obitelji Keglević, Erdödy, Oršić i ostalih koja se vežu uz taj dvor poznata su. Poznata je koliko toliko i povijest tih obitelji u Hrvatskoj. O obitelji Limburg Stirum ne zna se gotovo ništa.     

Prošlo je već dvadeset godina otkako se na put i odmor u Pregradu  uputio moj prijatelj ovdje iz Nizozemske Theo Noordermeer sa suprugom Tineke. U Zevenbergenu gdje smo tada živjeli Theo je radio u Regionalnom arhivu, zanimala ga kao i mene povijest krajeva i ljudi. Postali smo kućni prijatelji, posjećivali se i izmjenjivali saznanja iz povijesti Nizozemske i Hrvatske. Theo i Tineke odlučili su nekoliko ljetnih tjedana provesti u Pregradi i Hrvatskoj. Prije odlaska htjeli su se upoznati sa znamenitostima i kulturnim spomenicima Pregrade i okolice. Pričajući o dvorcima i kurijama u Pregradi i okolici govorio sam i o dvoru Dubravi i nekadašnjima vlasnicima, obitelji  Keglević, Limburg Stirum, Erdödy, Oršić…Na moje veliko iznenađenje Theo je ustvrdio da je Limurg Stirum nizozemska plemenitaška obitelj. Ostao sam začuđen. Da li je to moguće?  Nizozemski plemenitaši u Pregradi!

Theo Noordermeer, Regionalni arhiv Zevenbergen [4]

Theo Noordermeer, Regionalni arhiv Zevenbergen [4]

Theo i Tineke proveli su te godine, po njihovu pričanju prekrasne praznike u Pregradi. Puno su toga lijepog vidjeli u Pregradi, njenoj okolici i dalje u Hrvatskoj. Znali su se sa svojom djecom, Sindy i  Vanessom, ponovno navračati u Pregradu. Theo je 2003. godine od posljedica zloćudnog tumora umro. Posjete Pregradi za ljetnih praznika nastavila je njegova kćer Vanessa sa bračnim drugom Jillisom i njihovom djecom. I oni nam pričaju kako su oduševljeni ljudima i ljepotama Pregrade i Hrvatske.

Ove godine Kraljevina Nizozemska slavi 200 godina svoje sadašnje državnosti. Početak proslave bio je 30. studenog 2013. Tog se naime datuma 1813. princ Willem Frederik  Oranje-Nassau vratio iz Engleske kamo su njegov otac i  obitelj bili prognani. Nakon pada Napoleona 1813. Francuska kojoj je Nizozemska bila pripojena gubi Nizozemsku a s povratkom Willema Frederika započinje stvaranje današnje Kraljevine Nizozemske. Pri povratku Willema Frederika, kasnije kralja Willema I u zemlju i pri stvaranju nove države čije je granice utvrdio Bečki Kongres 1815., aktivno sudjeluje i grof Leopold van Limburg Stirum.[5]

Gledajući na televiziji uprizorenje dolaska princa Willema Frederika Oranje-Nassau brodicom iz Engleske na obale Scheveningena a koje se u Nizozemskoj svečano uprizorava i slavi svakih 50 godina, ovaj puta i kao početak 200 godišnjice sadašnje države, spominjanje imena Leopolda Limburg Stiruma probudilo je u mene sjećanje i izazvalo zanimanje. Prisjetilo me na Thea Noordermera ali i na dvor Dubravu u Pregradi,  kojeg je neko vrijeme kao vlasnik držala, kako je povijest to zapisala i obitelj Limburg Stirum.

Kako o obitelji Limburg Stirum ni ja ništa nisam znao dao sam se na istraživanje. Rezultate istraživanja želim podijeliti s čitateljima koje zanima povijest Pregrade i njezine okolice. Preci moje obitelji Kantoci u Pregradi također su bili u nekakvim odnosima s vlasnicima Dubrave što me je ponukalo da se još više informiram o tome tko je ta obitelj Limburg Stirum i kako su uopće svojevremeno postali vlasnici dvora Dubrave u Pregradi. I još jedna zanimljivost. Mjesto Bussloo u Nizozemskoj, gdje sada stanujem i živim, svega je 13 kilometara udaljeno od mjesta Bronkhorst, mjesta u kojem je nekad bio dvorac iz kojeg se razvila nizozemska grana plemenitaške obitelji Limburg Stirum. Preci iz dvorca Bronckhorst u rodoslovnoj su vezi i s obitelju Limburg Stirum iz Dubrave u Pregradi . U Regionalnom arhivu u gradu Zutphen, svega 10 kilometara udaljenom od Bussloo-a, nalazi se i Biblioteka Limburg Stirum (1636 – 2007).

Tko je plemenitaška obitelj Limburg Stirum? Odakle su? Kako su došli u Bronkhorst? Kako su iz Bronkhorsta došli do vlasništva dvora-kurije Dubrava? Sve su to pitanja koja su počela buditi moju znatiželju i poticati me na traženje odgovora.

Grbovi obitelji Keglević i Limburg Stirum

 

Marija Terezija Keglević od Bužina i grof Karl I Joseph Aloys Limburg Stirum

Poveznicu s obitelji Limburg Stirum i dvorom Dubrava u Pregradi čini Marija Terezija Keglević od Bužima (1700.-1728.) kćer jedinica Sigismunda II Keglevića Bužimskog (1668.-1709.) iz ugarske loze Keglevića i njegove supruge Barbare Kohary de Czabrag (1678.-1762.) a koja se 1722. udala za grofa Karla I Josepha Aloysa Limburg Stiruma (1685.-1728.)[6] iz loze Limburg Stirum Gemen.[7]

Grofovija Gemen, enklava u grofoviji Münster, 1757. [8]

Vjekoslav Klaić, opisujući diobu sinova Jurja III Keglevića, podbana Hrvatske, Nikole II., Petra V., Sigismunda I. i Stjepana III koji su se nekoliko mjeseci poslije očeve smrti 5. travnja 1662. sastali u svom dvorcu Gorici kod Pregrade kako bi raspodijelili svu pokretnu i nepokretnu imovinu koja im je preostala od oca i majke Katarine Keglević rođ. Isthvanffy, navodi kako gradove Krapinu i Kostel ni jedan od njih nije primio, jer su ovi pripadali bratiću Franji III Kegleviću i sestri Ani Mariji, "koji su uz to držali još dvore u Dubravi i alodij Šabac…" [9] .  Za potomka Nikole II  začetnika ugarske loze, unuka njegova Sigismunda II Klaić navodi da je umro 1708., njegova udova Barbara Kohary još 56 godina iza njegove smrti a da je iza njih ostala "samo kći Terezija, koja se udala za grofa Karla Limburg-Styrum."[10]

Marija Terezija se 12.2.1722. u Beču udala za grofa Karla I Josepha Aloysa Limburg Stiruma gospodara Gemena i Simonsthurma. Kako se grof Karlo I Limburg Stirum navodi kao nekadašnji vlasnik Dubrave, najvjerojatnije je Marija Terezija bila nasljednica dvora Dubrave ili  je kao miraz, odnosno dar unijela dvor i vlastelinstvo Dubravu u brak s Karlom kao svoj doprinos obitelji. Njezin otac Sigismund II Dubravu nije naslijedio po svom djedi Nikoli II Kegleviću već po pradjedovom bratu Ivanu III Kegleviću odnosno njegovoj djeci Franji III Kegleviću oženjenom s Erszebet Erdödy i Ani Mariji Keglević udatoj za Sigismunda Erdödya, hrvatskog bana 1627-1639, gospodara cesargradskog vlastelinstva, a koji nisu imali djece.

Simontornya 2011. [11] i grad Simonsthurm 2007. [12]

Simontornya 2011. [11] i grad Simonsthurm 2007. [12]

Karlo i Marija Terezija živjeli su u Ugarskoj u svom gradu i vlastelinstvu Simonsthurm u mjestu Simontornya u županiji Tolna u Mađarskoj. Najvjerojatnije je Karlov otac grof Maximilian Wilhelm Limburg Gemen  grad i vlastelinstvo Simonsthurm dobio od Habsburgovaca 1720. a nakon slamanja Mađarskog ustanka pod vodstvom Franje II Rakoczia. U gradu Simonsthurm živjeli su negdje do sredine 18. st. da bi nakon toga sagradili dvorac dalje u mjestu.[13] U braku im se rodilo petero djece. Imali su šestoro unučadi i dvoje praunuka.[14] U Dubravi njih dvoje i njihova djeca, unuci i praunuci vjerojatno nisu nikad ni živjeli, možda povremeno navraćali, ali je obitelj upravljala Dubravom i njenim posjedima od 1722. do 1800. S njihovim praunucima Ferdinandom (1785.-1800.) i Carlom (1786.-1800.), koji se nisu ženili loza Karla i Marije Terezije okončana je a Dubrava i njeni posjedi prešli su u posjed novih nasljednika. Kako je Marija Terezija Dubravu naslijedila po očevoj liniji od Franje III Keglevića i Ane Marije Keglević a koji su oboje za bračne drugove imali članove obitelji Erdödy Dubrava je nove vlasnike našla u potomcima obitelji Erdödy.

Karl Joseph Maximilian Graf von Limburg Stirum <br>1720-1798

Karl Joseph Maximilian Graf von Limburg Stirum
1720-1798

(Na slici desno: Karl Joseph Maximilian Graf von Limburg Stirum 1720-1798, sin grofa  Karla Josepha Aloysa i Marije Terezije Keglević od Bužina, počasne gospodarice Simonsturma. [15])

U popisu imanja u Varaždinskoj županiji u doba ukidanja feudalnih odnosa iz 1854/55. za Dubravu se kao vlasnici navode: Amalia, Anton, Carl, Gisella, Johann Nepomuk i Olga Erdödy, nasljednici Alexandera Kulmera, Julia Oršić, Sidonia Rubido sa 84,6/8 selišta, 185 selišne obitelji i 2 želirske obitelji.[16]

 

 

Dvorac Bronckhorst 1730-1731. [17]  i dvorac Gemen 2005. [18]

Dvorac Bronckhorst 1730-1731. [17] i dvorac Gemen 2005. [18]

 



[1] Foto: Zlatko Guštin, vidi: http://www.panoramio.com/photo/92455394

[2] Ivan Filipčić, Župa Pregrada, str. 33-34, ŽU Pregrada i Kršćanska sadašnjost Zagreb 1983.; Anđela Horvat, Pregled spomenika kulture općine Pregrada, KAJ II-III str. 175-176, Zagreb 1985.: Mladen Obad-Šćitaroci, Perivoji i dvorci Hrvatskog zagorja, str. 52, Školska knjiga Zagreb 1989.; Anđela Horvat, Spomenici kulture, Monografija Grad Pregrada, str. 46, Grad Pregrada i Matis d.o.o. Pregrada 2004.; Ratko Vučetić, Prostorni razvoj Pregrade, Grad Pregrada, str. 23, Grad Pregrada i Matis d.o.o. Pregrada 2004. Drago Miletić, Plemićki grad Kostel, Monografija Grad Pregrada, str. 38, Grad Pregrada i Matis d.o.o. Pregrada 2004.

[3] Plemićka obitelj Limburg Stirum potječu od grofovske obitelji von Limburg koja je imala svoja vlastelinstva uz rijeku Lenne, danas u njemačkoj pokrajini Nordrhein-Westfalen, kod gradića Iserlohn i Altena blizu grada Dortmunda. Diederik von Altena-Isenberg, sin Frederika von Isenberga i Sofija von Limburg kćer vojvode Walrama III von Limburga dobiva 1242. dio očeva teritorija na kojem 1289. gradi dvorac s kojim se povezuje ime Limburg. Rod pripada prvotno povijesno njemačkim a zatim nizozemskim i belgijskim plemićima. Grofovija Limburg obuhvaćala je vlastelinstva u okolici gradića Hagen, Schwerte i Iserlohn a kasnije se spojila i s grofovijom Styrum, područjem uz grad Mühlheim na rijeci Ruhr.
Vidi i: Bob de Graaff, Elisabeth Locher-Scholten, J.P. Graaf van Limburg Stirum 1873-1948, str. 21, Waanders Uitgevers, Zwolle, 2007.

[4] Vidi: http://www.regionaalarchiefwestbrabant.nl/memorix/c7bf3df0-d156-11df-8ddc-86e145576265

[5] Leoplod van Limburg Stirum (1758.-1840.) general pukovnik pješaštva, guverner Den Haga. Odigrao važnu ulogu u stvaranju nove države, Kraljevine Nizozemske 1813. O tome više u: Ido de Haan, Paul den Hoed, Henk te Velde red., Een nieuwe staat, Het begin van het Koninkrijk der Nederlanden, str. 13-15, Prometheus-Bert Bakker, Amsterdam 2013. 

[6] C.J graaf van Limburg Stirum, Iconografie van het Geslacht van Limburg Stirum, str. 24, Walburg Pers, Zutphen, 1994.

[7] Grofovija Gemen, danas u njemačkoj pokrajini Nordrhein-Westfalen. Gemen je danas dio grada Borken.

[8] http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/f/f4/Gemen_graafschap.jpg

[9] Vjekoslav Klaić, Acta Keglevichiana, Monumenta spectantia Historiam Slavorum meridionalium, str. LXVIII., Zagreb 1917., vidi:  http://dizbi.hazu.hr/?documentIndex=1&docid=1884&page=0

[10] Isto, str. LXXII.

[11] Foto: Toth Geza, http://www.tothgeza.hu/Fotok/Simontornya.jpg

[12] Foto: Civertan Grafikai Studio, http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/29/Simontornya_-_Castle.jpg/800px-Simontornya_-_Castle.jpg

[13] O tome vidi: http://varmuzeum.simontornya.info/ger-text.html

[14] Rodoslovlje Marije Terezije Keglević vidi: http://genealogy.euweb.cz/hung/keglevich1.html#ZMT J2.  Rodoslovlje Karla I Limburg Stiruma vidi: http://genealogy.euweb.cz/cleves/cleves9.html#AL , D2.

[15] Karl Joseph Maximilian Graf von Limburg Stirum 1720-1798, ulje na platnu; 92,5x71 cm, privatni posjed, Wosinsky Mór Megyei Muzej, Szeksárd, Mađarska, inv.br.56,29. Fotografija preuzeta iz: C.J graaf van Limburg Stirum, Iconografie van het Geslacht van Limburg Stirum, str. 82, Walburg Pers, Zutphen, 1994.

[16] Štefanija Popović, Popis imanja riječke, varaždinske, požeške i osječke županije, te iločkog i rumskog kotara (Srpska vojvodina) u doba ukidanja feudalnih odnosa, Radovi Zavoda za hrvatsku povijest, Vol. 29, Zagreb 1996, str. 318. Vidi: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=77055

[17] Foto: Abraham de Haen, Het Gelders Archief,  http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6c/Slot_bronkhorst.jpg
Vidi: http://nl.wikipedia.org/wiki/Kasteel_Bronkhorst_(Gelderland)

[18] Foto: Sir Gawain: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/5e/SchlossGemen01.jpg/800px-SchlossGemen01.jpg Vidi:  http://de.wikipedia.org/wiki/Herrschaft_Gemen

 

Arhiva kolumni

Reklama
Hrvatska na dlanu